Psihologija Sreće
Juan Moisés De La Serna
PSIHOLOGIJA SREÄE
SADA NADOHVAT RUKE SVIMA
Juan Moisés de la Serna
Prevodio: Barbara Vukovic
Autorsko pravo © 2018
SADRŽAJ
POGLAVLJE: EMOCIJA SREÄE (#uaf4df5f5-4e67-5a40-9d2b-6bbfe743ffaa)
POGLAVLJE: OTKRIVAJUÄI SREÄU (#ub23b1a97-dafe-562c-97ce-c52ed76de1a1)
POGLAVLJE: NEURALNE OSNOVE SREÄE (#litres_trial_promo)
POGLAVLJE: U POTRAZI ZA SREÄOM (#litres_trial_promo)
POGLAVLJE: PREDNOSTI SREÄE (#litres_trial_promo)
POGLAVLJE: KADA SREÄA IZOSTANE (#litres_trial_promo)
ZAKLJUÄCI (#litres_trial_promo)
O Juanu Moisesu de la Serni (#litres_trial_promo)
PREDGOVOR
Govorimo li o sreÄi ona postaje iluzija, cilj u životu, neÅ¡to jako priželjkivano i u isto vrijeme prolazno, barem je tako mislimo li na idealiziranu sreÄu koja se prodaje u trgovinama, na televiziji ili radiju, ali sreÄa je neÅ¡to viÅ¡e od postizanja željenog cilja, to je svakodnevni napor da održimo to stanje, uostalom Äemu težiti sreÄi ako Äemo ju kasnije izgubiti?
U ovoj elektroniÄkoj knjizi upoznajemo se s najnovijim istraživanjima vezanima za sreÄu, Å¡to je sreÄa i kako ju postiÄi, Å¡to se dogaÄa kada ju ne postignemo i kada se pojave poteÅ¡koÄe i prepreke za njezino ostvarenje.
Sve je objaÅ¡njeno na jasan i jednostavan naÄin s ciljem pružanja iskustva koje Äe nas obogatiti i pomoÄi nam u osobnoj potrazi za sreÄom: stvarnom, ostvarivom i dokuÄivom te ponad svega trajnom.
POGLAVLJE: EMOCIJA SREÄE
Prvo Å¡to treba znati o sreÄi jest da se radi o emociji, a treba uzeti u obzir i Äinjenicu da su emocije dio života bili mi njih svjesni ili ne. Prisutne su u svim naÅ¡im poduhvatima i odlukama koje donesemo i otuda važnost njihova prouÄavanja. TeoretiÄare emocija možemo podijeliti u dvije skupine, one koji ih smatraju jedinstvenim i nerazdvojivim pojmom koji neprestano varira izmeÄu pozitivnih i negativnih osjeÄaja i one koji ih smatraju viÅ¡edimenzionalnim pojmom koji se sastoji od doživljajne, eskpresivne i fizioloÅ¡ke komponente. Emociju možemo smatrati posebnim stanjem pojedinca koji mu omoguÄuje da opaža i reagira na okolinu (na podražaj). Jednostavnije reÄeno, možemo razmatrati tri moguÄa stanja: pozitivno (radost ili sreÄa), neutralno (ravnoduÅ¡nost) i negativno (tuga, nezadovoljstvo ili jad); radi se o naÄinu opažanja i reagiranja na okolinu. Takvo kroniÄno stanje smatra se karakteristikom liÄnosti tj. pojedinac ga pretvara u svoj uobiÄajeni naÄin reagiranja na unutarnje ili vanjske podražaje. Razbijemo li kroniÄna emocionalna stanja, primjeÄujemo abnormalna odstupanja kod emocionalnog procesa koja variraju od pojaÄane tjeskobe ili fobija sve do bolesti kao Å¡to su opÄi anksiozni ili veliki depresivni poremeÄaj.
Drugo stajaliÅ¡te smatra emociju adaptivnim procesom doživljajnog, fizioloÅ¡kog ili ekspresivnog odgovora na okolinu ili unutarnji podražaj koji može biti pozitivan ili negativan; iz toga proizlazi da emocija snažno utjeÄe na naÄin razmiÅ¡ljanja, kao i na organizam i ponaÅ¡anje.
Obradu emocije možemo podijeliti u dva dijela: opažanje i emocionalno iskustvo. Prvi podrazumijeva doživljajni proces nižeg reda, u kojemu se opaža i procjenjuje emocionalni podražaj; dok drugi podrazumijeva doživljajni proces viÅ¡eg reda u kojemu se kontekstualizira ono Å¡to se opaža i tumaÄi na temelju dosadaÅ¡njih iskustava.
Äini se da su ti procesi nezavisni, stoga proces emocionalnog opažanja može ili ne mora ukljuÄivati emocionalno iskustvo.
Å to se tiÄe odnosa izmeÄu spoznaje i emocije, usvojena su tri glavna stajaliÅ¡ta:
- S jedne strane imamo zagovornike teorije da u odreÄenim okolnostima emocije blokiraju i iskljuÄuju spoznaju, jer su to osjeÄajne vjeÅ¡tine i sposobnosti, karakteristike po kojima se ljudski rod razlikuje od jednostavnog matematiÄkog ili podaktovnog raÄunalnog procesa.
- Suprotno miÅ¡ljenje brani tezu da se ljudsko biÄe razlikuje od životinja po superiornim spoznajnim procesima, dodjeljujuÄi emocije sekundarnim i iracionalnim procesima koji su gotovo uvijek nerazumni, tipiÄni za životinje.
- TreÄe stajaliÅ¡te smatra oba spoznajna procesa neovisnima, ali koji u odreÄenim okolnostima djeluju zajedno.
Postojanje perceptivno-mnemoniÄko emocionalnog kruga u ljudskom mozgu Å¡iroko je prihvaÄeno gdje amigdala igra kljuÄnu ulogu jer bilježi dogaÄaje emocionalnih podražaja. Tako informacija emocionalnog sadržaja ima znatno veÄu Å¡ansu da Äemo ju bolje pohraniti i zapamtiti za razliku od informacije neutralnog sadržaja.
ViÅ¡estruka veza izmeÄu amigdale i ekstrastrijatnih vidnih podruÄja i hipokampusa omoguÄuje amigdali da prilagodi svoje djelovanje i olakÅ¡a perceptivne i mnemoniÄke zadaÄe u ovim podruÄjima.
Ipak, postoje dokazi koji ukazuju da je emocionalno uÄenje povezano s amigdalom vremenski ograniÄeno te da bi utjecaji na pamÄenje mogli biti posljedica djelovanja drugih podruÄja mozga, kao Å¡to je orbitofrontalni korteks.
Kao Å¡to je veÄ reÄeno, radi se o krugu emocionalnog procesa koji je u suprotnosti sa specifiÄnim putem spoznajnog procesa.
Äini se da se podražaji u emocionalnom krugu automatski grublje i brže analiziraju, prema konfiguracijskoj strategiji, a radi se o pojednostavljenoj komunikaciji koja sadrži važne informacije, neophodne za opstanak i pravilan razvoj unutar ekoloÅ¡ke niÅ¡e.
Iz tog razloga, ove sposobnosti paralelnog procesa predstavljaju prednost kod preživljavanja u okolini buduÄi da omoguÄuju pojedincu da istog trenutka izbjegne prijetnje i opasnosti, Äak i prije obrade informacije u prefrontalnom korteksu.
Vidimo da je emocionalni svijet složeniji nego Å¡to se to Äini na prvi pogled. Kada govorimo o komponentama emocija, ovisno o tome na Å¡to se usredotoÄimo, možemo ih izdvojiti viÅ¡e ili manje; tako da kod prvog stajaliÅ¡ta možemo govoriti o tri izraza emocija:
- NeurofizioloÅ¡ki, koji podrazumijeva sve neuralne puteve i strukture pojedinaÄno odgovorne za svaku od emocija, kao i vegetativne odgovore koji prat emocije poput vazokonstrikcije, tahikardije i ubrzanog disanja.
- Ekspresivni, kod kojeg se tijelo pretvara u ogledalo emocija koje se manifestiraju nehotice kroz izraz lica i položaj ostatka tijela, napinjuÄi ili opuÅ¡tajuÄi odreÄene miÅ¡iÄe koji mogu odavati ono Å¡to osjeÄamo, ukljuÄujuÄi i pokuÅ¡aje skrivanja emocija. Isto tako, ova komponenta govori o tome Å¡to treba uÄiniti ili ne da bismo slijedili emociju tj. kako izraziti geste koje su reakcija na ponaÅ¡anje i naÄin odnosa s drugima.
- Doživljajni, koji ima viÅ¡e veze s osobnom ili tuÄom percepcijom emocije tj. kako tumaÄiti subjektivno iskustvo osjeÄaja. Problem u ovom sluÄaju je aleksitimija kao posljedica neadekvatnog emocionalnog uÄenja, kada osoba nije u stanju prepoznati i ispravno protumaÄti vlastite i tuÄe emocije.
Stoga, sreÄa ne podrazumijeva iskljuÄivo neko prolazno stanje, veÄ kao emocija ukljuÄuje i naÄin razmiÅ¡ljanja, osjeÄanja i djelovanja tj. pojedinac se osjeÄa sretnim cijelim biÄem.
Opisujemo li osobine i znaÄajke emocija, govorimo o njihovim komponentama:
- Pozitivne emocije naspram negativnih, gdje su meÄu prvima ljubav, nada, žudnja, suosjeÄanje, radostâ¦a meÄu negativnima bijes, mržnja, oÄaj, tugaâ¦SreÄa je bez sumnje u osnovi i po definiciji pozitivna emocija.
- Emocije visoke i niske aktivacije, meÄu prvima bi bile euforija, ljutnja, bijesâ¦dok bi meÄu drugima bile tuga, sjeta i ravnoduÅ¡nostâ¦SreÄa može biti jedno od najispunjivajuÄih iskustava s važnom komponentom aktivacije koja je sliÄna euforiji.
- Primarne emocije naspram sekundarnih, a meÄu prvima su ljutnja, radost, strah i tuga, dok su meÄu drugima ljubav, iznenaÄenje, sram i zazor. Kada govorimo o sreÄi, obiÄno ju smatramo neÄim primarnim i temeljnim u osobi, dok u stvarnosti viÅ¡e odgovara sekundarnoj emociji poput ljubavi.
Prema Juanu Rofu, ocu psihosomatske medicine, kada smo sretni aktiviraju se važni dijelovi poput sjeÄanja, stvarajuÄi lijepe uspomene na trenutak; izražavamo se i dijelimo to usmeno s onima u blizini; poboljÅ¡ava nam se miÅ¡iÄni tonus i osjeÄamo se ugodno, zadovoljni tim trenutkom.
Postoji li grupa miÅ¡iÄa koja pokazuje emocije i konkretno sreÄu onda su to miÅ¡iÄi lica koji služe kao najbolja posjetnica.
Lice i njegovi izrazi postali su važan element koji se koristi za izražavanje emocija kao i njihovo prepoznavanje kod drugih i to do te mjere da novoroÄenÄad viÅ¡e reagira na lice nego bilo koji drugi podražaj, stoga možemo reÄi da smo predodreÄeni za analizu lica.
Lice ima viÅ¡e od trideset miÅ¡iÄa koje kontroliraju živci lubanje kao Å¡to su facijalni, okulomotorni, trohlearni ili trograni odakle mozak prima proprioperceptivne informacije potrebne za prepoznavanje vlastitih emocija i u isto vrijeme aktivira miÅ¡iÄe za njihov izražaj.
Iako su odreÄeni neki modeli emocionalnih izraza, Äini se da postoji važna komponenta socijalnog uÄenja kod istih, na temelju prouÄavanja razliÄitih kultura, ovisno o dijelu svijeta, ista emocija se može izraziti na razliÄite naÄine. UnatoÄ tome, gotovo svi prepoznaju slijedeÄe karakteristike kod sreÄe:
- Zakrivljenost crta lica unazad ili prema gore, podignuti obrazi, bore ispod donjih kapaka, bore u kutovima oÄiju, nazolabijalne bore.
Važnost emocionalnog svijeta, koji ima osobitu ulogu u tome kako se osjeÄamo, nadilazi jednostavan odraz nas samih buduÄi da od negativnih emocija možemo oboliti ako ih ne izražavamo.
